Attila Pintér, Mónika Nagy, Viktória Szente, Eszter Szabó-Szentgróti, Orsolya Szigeti
Mađarsko sveučilište za poljoprivredu i biološke znanosti, kampus Kaposvár
U INTERREG projektu GASTROTOP provedeno je nekoliko istraživanja iz područja intolerancije i alergije na hranu. Glavni cilj istraživanja bio je prijenos informacija potrošačima, kao nositeljima problema, te gastronomiji, kao rješenju izazova. U ovom izvješću donosimo rezultate istraživanja potražnje potrošača u jugozapadnoj Mađarskoj, koje mogu koristiti potonja ciljana skupina, odnosno ugostiteljski objekti (restorani, slastičarnice, hoteli), procjenjujući potrebe potrošača.
U anketnom upitniku početkom 2022. godine odgovorilo je 219 osoba, od kojih nekoliko ima i višestruku osjetljivost na hranu (pojam će se kasnije koristiti zajedno kao sinonim za intoleranciju i alergiju). Najčešće spominjani problem bila je intolerancija na laktozu (41 osoba, 18,7%), osjetljivost na gluten (34 osobe, 15,5%) i osjetljivost na mliječne proteine (27 osoba, 12,3%). Gotovo polovica ispitanika (54,8%) ne zna za alergen koji ih pogađa, no svakako je za razmišljanje podatak da njih 68,5% ima bliskog člana obitelji ili prijatelja koji mora jako paziti što jede ili pije. . Time se jasno skreće pozornost na potrebu za dobro pripremljenim domaćinima. To potvrđuje i rezultat prema kojem 54% ispitanika koji su ispunili upitnik nekoliko puta mjesečno posjećuju restorane (uključujući i obroke u menzama) i slastičarnice. Poznavanje koraka intervencije i mogućnosti da se ona izbjegne također je važna jer je 34% njih (ili njihovih bližih rođaka, prijatelja) već imalo neugodan problem alergije ili intolerancije nakon posjeta restoranu.
Najčešće spominjane poteškoće i problemi bili su sljedeći:
• Hrana poslužena izuzetima nije bila izuzeta
• Vrlo ograničen izbor
• Nedostatak hrane bez mliječnih proizvoda
• Nisu znali koje alergene sadrži njihova pojedinačna hrana.
• Konobari nisu znali sastojke.
• Unakrsne kontaminacije.
U nekoliko slučajeva konzumirana hrana uzrokovala je želučane i crijevne probleme, kožne simptome i otežano disanje.
Nakon toga zamolili smo ispitanike da navedu kakve bi promjene željeli vidjeti u ugostiteljstvu. Rezultati su prikazani na slici 1.
Najvažnija, a možda i najjednostavnija mjera za provedbu, bio bi edukacijski rad osoblja, čemu je projekt GASTROTOP doprinio kroz provedene obuke, nastavni plan i program, studijska putovanja i projektna događanja. Osim toga, očekuje se točna indikacija alergena na etiketi hrane i pića, a srećom, često možemo naći povoljne primjere za to.